Mirovinski sustav u Hrvatskoj je pred krahom. Broj radnika i umirovljenika gotovo da se izjednačio. Oko 1,52 milijuna radnika uplaćuje u sustav, dok 1,24 milijuna umirovljenika dobiva mirovine. Daleko je to od održivog zbog čega se pregovara o produljenju dobne granice za mirovinu na 67 godina. Naišlo je to na veliki otpor, no činjenica jest da umirovljenika ima sve više. Prosječna mirovina iznosi oko 300 eura, dok prosječna potrošačka košarica košta oko 800 eura.
Životni vijek se produljio kao i kvaliteta života. Umirovljenici žele živjeti jednakim životnim stilom kao i radnici. Oni sve više putuju, odlaze na večere, ulažu u nove automobile ili je bolje reći da to žele napraviti, ali nisu svi u mogućnosti. U skladu s time osmišljeni su krediti za umirovljenike.
Krediti za umirovljenike: Kakav je stav banaka, a kakav kreditnih kuća?
Krediti za umirovljenike sastavni su dio ponude banka i kreditnih kuća. Osnovna razlika leži u visini mirovine potrebnoj za odobravanje kredita. Naime, banke odobravaju kredite za umirovljenike ako je njihova mirovina veća od traženog minimuma. Kreditne kuće su puno fleksibilnije po tom pitanju. Najvažnije im je da klijenti imaju redovna primanja i podmiruju svoja dugovanja. Nije važno kolika im je mirovina. Banke u umirovljenicima s manjim primanjima vide preveliki rizik koji nisu spremne podnijeti.
Do kredita za umirovljenike bez izlaska iz kuće
Kreditne kuće u potpunosti su se prilagodile svojim klijentima u mirovini. One osluškuju njihove potrebe pa su im omogućile da kredite za umirovljenike zatraže bez izlaska iz kuće. Kompletni krediti za umirovljenike mogu se realizirati isključivo online putem. Nema potreba za odlaskom u poslovnice i čekanjem u dugim redovima. Unuci im mogu pomoći da kredite realiziraju u svega nekoliko minuta. Od dokumentacije potrebne su tek osobna iskaznica i kartica tekućeg računa. Novac se isplaćuje najkasnije u roku od 24 sata od podnošenja zahtjeva.
Krediti za umirovljenike dostupni su i umirovljenicima s inozemnim mirovinama
Kredite za umirovljenike mogu zatražiti i umirovljenici s inozemnim mirovinama. Banke su to dosta rigorozne i od svojih klijenata zahtijevaju prijavljeno boravište u Hrvatskoj što mnogi od njih nemaju. Iz rog razloga velik dio njih odustane već na samom početku jer nemaju ni volje ni želje baviti se s birokratskim zavrzlamama. Sam proces trebao bi biti brz i jednostavan. Time su se vodile kreditne kuće koje su u umirovljenicima s inozemnim mirovinama vidjele veliki potencijal. One se ne oslanjaju na boravište u Lijepoj našoj, nego od klijenata traže otvoren tekući račun i redovita primanja.